2015
03
PRO

Alergija na hranu

Objavljeno u Rubrika Dobar san, Prosinac 2015, redakcija Marion

VEGA test, DRIA test, CITO test, ispitivanje očne šarenice ili kose: zvuči li vam poznato? Najvjerojatnije ste čuli za to ili ste mož da, ukoliko ste alergičar, čak bili podvrgnuti takvim testiranjima!
Navedeni testovi jedni su od najpoznatijih testova na alergije koji su sad u trendu, preporučuju ih liječnici, a pogotovo naturopati i osteopati, no nisu služ beno priznati od strane znanstvene zajednice zbog njihove nepouzdanosti. Svake se godine u Italiji izvrši oko 4 milijuna laž nih testiranja na alergije i intoleranciju na hranu te se na takav način potroši gotovo 300 milijuna eura godišnje.


VEGA test, DRIA test, CITO test, ispitivanje očne šarenice ili kose: zvuči li vam poznato? Najvjerojatnije ste čuli za to ili ste mož da, ukoliko ste alergičar, čak bili podvrgnuti takvim testiranjima!

Alergija ili intolerancija?

Termin alergija na hranu najčešće se koristi općenito kako bismo ukazali na bilo kakvu neugodnu reakciju povezanu sa hranom. Zapravo, o alergiji na hranu mož e se govoriti samo onda kad organizam reagira abnormalno i pretjerano stvarajući antitijela protiv tvari koje sadrž e određene namirnice. Kada imunološki sustav nije uključen, mož emo pričati o intoleranciji na hranu. Alergija na hranu obično je prisutna više godina, najčešće cijeli ž ivot, bez obzira na to da li se određena hrana savjesno izbjegava. Intolerancija na hranu, s druge strane, nije prisutna ukoliko se određena hrana ne konzumira, ali mož e se ponovo pojaviti ako se ta određena hrana kozumira redovito.

Malo o brojkama

Stručnjaci Talijanskog društva za alergologiju, astmu i kliničku imunologiju (SIAAIC) potvrđuju da ima previše Talijana (oko 20 milijuna) koji troše stotine eura na neprovjerene testove kojima nisu potvrđeni kriteriji od strane medicine koja se temelji na znanstveno utvrđenim činjenicama. Pravih alergičara ima preko 2 milijuna, a intolerantnih na laktozu, nikal i ostale tvari koje se nalaze u hrani sveukupno oko 10 milijuna, ali procjenjuje se da je barem još 8 milijuna Talijana koji samo zbog psihološkog utjecaja ili zbog čiste sugestije optuž uju neku namirnicu za loše djelovanje na njihov organizam.

Koje testove treba izbjegavati?

Mnogo ljudi pada u vlastitu zamku baš zato jer se podvrgavaju laž nim testovima za koje su čuli preko tuđih preporuka. Već spomenuto talijansko društvo SIAAIC ne preporučuje 6 vrsta nepouzdanih testova, a to su;

  • test vlasištatestiranjem se procjenjuju nedostaci u metabolizmu minerala jednostavnim pregledom tvari prisutne u vlasištu;
  • testiranje krvnih stanica, test koji procjenjuje promjene prouzrokovane od strane bijelih krvnih stanica stavljanjem krvne plazme u kontakt s ek-straktima sumnjivih namirnica;
  • Test snage , procjenjuje promjene snage prilikom rukovanja s navodno štetnim namirnicama;
  • VEGA test, procjenjuje energetsku neuravnotež enost uzrokovanu krivim namirnicama;
  • Biorezonanca, procjenjuje promjene magnetskog polja izazvane hranom;
  • Ispitivanje srčanog pulsa, mjeri promjene frekvencije pulsa u kontaktu sa namirnicom za koju se sumnja da uzrokuje alergije ili intoleranciju;

Intolleranza al lattosio

No, zašto se takvi testovi traž e i prakticiraju?

Prvenstveno zato jer se radi o metodama koje su malo ili nimalo invazivne te zbog toga privlačne mnogim pacijentima, ili zbog toga što nude brzu dijagnozu, ili stoga što podrž avaju modele prehrambenog upravljanja, ponekad i pravih rituala, koji obećavaju da ćemo u par mjeseci nadvladati alergiju.
Činjenica da se takvi testovi provode na kompleksnoj namirnici, a ne na pojedinačne tvari u toj namirnici je također vrlo ozbiljan problem. Nema nikakvog smisla potvrditi da je osoba intolerantana, na primjer, na tjesteninu pošto tjestenina sadrž i razne različite sastavne tvari. Intolerancija se mož e manifestirati u odnosu na molekulu ili skupinu molekula, ali nikada u odnosu na određenu namirnicu. U jedoj namirnici nalaze se tisuće tvari i trenutno ne postoji test koji uključuje više od njih stotinu.

Zbog toga, dakle, nastaje pitanje: Kako mož emo znati jesmo li stvarno alergični?

Jedan od načina jest voditi prehrambeni dnevnik. To je prvi i jako koristan korak kako bismo uspjeli povezati konzumiranje namirnice s eventualnom reakcijom; nakon toga potrebno je obratiti se izravno alergologu izbjegavajući metodu “učini to sam”. Vrlo je koristan priručnik od strane SIAAIC koji je pravi “vodič” kako prepoznati simptome mogućih alergija i kako se ponašati.